|
|
Naučite još ponešto o vitaminima
str. 1/2
Bitno je koje vitamine uzimati, kada i sa kojom hranom. Ovo će vam zasigurno pomoći.
Vitamini se klasično dijele na one topljive u vodi i one topljive u mastima (ovisno o lipofilnosti).
Vitamini topljivi u vodi su:
tiamin (B1),
riboflavin (B2),
nikotinamid (B3),
pantotenska kiselina (B5),
piridoksin (B6),
folna kiselina (B9),
cijanokobalamin (B12),
askorbinska kiselina (C) i
biotin (H).
Vitamini topljivi u mastima su:
retinol (A),
ergokalciferol (D2),
kolekalciferol (D3),
alfa-tokoferol (E),
fitomenadion (K2), i
menakinon (K3).
Osim njih ostale tvari nemaju status vitamina, iako se ponegdje kao vitamini krivo navode PABA, inozin, amigdalin, kalcijev pangamat i dr. Vitamini su najpotrebniji djeci u razvoju, trudnicama, dojiljama, a pogotovo bolesnicima i onima koji se oporavljaju od bolesti.
Naš organizam ne može sam sintetizirati vitamine minerale i moramo ih unositi hranom. Neki organizmi to mogu, ali ne i čovjek. Primjerice, samo čovjek i štakor ne mogu sami u svom organizmu sintetizirati vitamin C, dok svi drugi sisavci to mogu. Doduše, naš organizam neke tvari koje nisu vitamini može preraditi u vitamine. Takve tvari nazivamo provitamini. To je npr. beta - karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Također, jedan dio vitamina K proizvode bakterije u crijevima. Zato je važno da crijevna flora ostane neoštećena.
Današnja industrijska hrana se proizvodi složenim tehnološkim postupcima koje podrazumijevaju brojne modifikacije i promjene izvorne svježe hrane. Zato u takvoj hrani ponekad ima vrlo malo vitamina. Vrlo često se u prehrambenoj industriji gotova jela i proizvode nakon obrade umjetno dodaju vitamini i minerali, međutim dugim stajanjem u ambalaži, tijekom transporta, skladištenja i prodaje količina vitamina se smanjuje jer ih razgrađuju sastojci iz hrane, a i brojni drugi faktori utječu na količinu i kakvoću vitamina u industrijski obrađenim namirnicama kao što su izloženost sunčevom svijetlu, aditivi i sl. Uglavnom, termička obrada hrane (kuhanje, pečenje, pohanje....) smanjuje količinu vitamina u hrani. Primjerice, vitamin C potpuno nestaje iz hrane ukoliko je ona kuhana na 100°C. To znači da već uzavrela juha ne sadrži vitamin C! Ali ima i iznimaka: beta karoten, tvar od koje u organizmu nastaje vitamin A kuhanjem se oslobađa iz staničnih struktura hrane i može se lakše apsorbirati u organizmu. Uvijek je bolje preferirati hranu u izvornom obliku pogotovo povrće. Dakako, neku hranu ne možemo tako konzumirati, primjerice krumpir. Nema te hrane, pogotovo one prerađene, koja sadrži dovoljno vitamina za cijeli dan.
Posljedice nedovoljnog unosa minerala i vitamina su posebne metaboličke bolesti koje nazivamo avitaminoze kao što su skorbut (nedostatak vitamina C) noćno sljepilo (nedostatak vitamina A), kožne bolesti (nedostatak kompleksa vitamina B), rahitis (nedostatak vitamina D), ali i usporavanje rasta i razvoja djece, kao gubitak imuniteta!
|
|
|